srijeda, 22. travnja 2020.

Medicinski prijevodi i njihova važnost



Prije nekoliko mjeseci dobili smo hitni upit za prijevod medicinske dokumentacije
Upit je poslan preko naše online forme za slanje zahtjeva za prijevod jedne tmurne sarajevske subote.

Nije naša praksa da radimo vikendom, ali neki od nas imaju tu naviku da i vikendom zavire u naš e-mail. Sreća da činimo tako. Naime, gospođa koja nas je kontaktirala je prije nekoliko godina prevodila diplome u našoj agenciji za prevođenje Profis, te joj je cijeli prevodilački tim Profisa ostao u dobrom sjećanju po ljubaznosti i stručnosti. To nam je uvijek drago čuti. 

Ono što nam nije bilo drago jeste da je mama naše klijentice bila iznimno bolesna. Autoimuna bolest joj je onemogućila normalno funkcioniranje, iako je prije nastupanja bolesti bila sportski aktivna, sretna žena. Naša klijentica je uz zahtjev poslala i dokumentaciju koju je potrebno hitno prevesti, do ponedjeljka u 15 h. Ako ikako možemo. A ja sam e-mail otvorila u subotu oko 12 h. Ona se trenutno nalazi u Njemačkoj te je organizirala prijevoz i medicinsku njegu za mamu kada dođe u Njemačku.

Nakon uvida u dokumentaciju, vidjela sam da je riječ o desetak prevodilačkih kartica. Radilo se o medicinskim nalazima, razvoju bolesti i terapijama koje je bolesnica primala tokom hospitalizacije u Sarajevu. Bez puno razmišljanja nazvala sam direktora agencije, savjetovala se s njim da li da se tokom vikenda posvetimo prijevodu. On, onakav kakav jeste, s pamćenjem koje seže do prahistorije, odmah se sjetio o kojoj je klijentici riječ, te navede da je u kontaktu s nama bila iznimno kulturna i ljubazna. A znali smo izaći u susret i mnogima koji nisu posjedovali te osobine, pa zašto ne i njoj i njenoj mami.

Zahvaljujući našem timu ovaj prijevod medicinske dokumentacije bio je spreman, ovjeren od sudskog tumača, poslan brzom poštom kao originalni dokument, a pdf prijevoda poslat je na e-mail naše klijentice u dogovorenom roku. Dalje smo se samo mogli nadati da će mama uspjeti putovati u tako teškom stanju.

Prošla je Nova godina 2020., mi smo već svi bili uveliko fokusirani na druge projekte, kad smo dobili e-mail od naše klijentice. Napisala je da je mama došla u Njemačku u izrazito lošem stanju, te da je odmah morala u hitnu, iako je let od Sarajeva trajao samo nekih sat i po. U hitnoj, te potom u bolnici od ključnog je značaja bio naš prijevod kako bi doktori mogli znati o čemu je riječ, koje su terapije davane i koje su dijagnoze postavljene. Uz činjenicu da je mami bolje te da je pozitivno reagirala na novu terapiju, mi u agenciji za prevođenje Profis bili smo veoma ponosni zbog jedne rečenice. Naime, doktori u Njemačkoj su našoj klijentici rekli da samo u rijetkim slučajevima dobivaju tako stručne prijevode medicinskih nalaza kao što je to bio slučaj s našim prijevodom. Takve stvari nama prevodiocima stavljaju velike osmijehe na lice. Naš trud ne samo da se isplatio i pomogao nekome nego smo još dobili pohvale za kvalitet svog rada.

Nekoliko dana nakon tog e-maila na naša je vrata dostavljen ogromni buket cvijeća i previše čokolade s ciljem da se svi počaste u ime jedne mame i njene kćerke, koja se željela i na ovaj način zahvaliti što smo preuzeli prijevod i vikendom. Mogli smo reći da nije bilo potrebe za cvijećem i čokoladom, ali mi smo klijentici e-mailom poslali sliku cvijeća i zahvalnicu, a čokolade su nestale za nekoliko minuta.

Hvala svim našim klijentima koji prepoznaju naš angažman, posebno medicinskih prijevoda, jer uhvatiti se u koštac s medicinom znači prije samog prijevoda pročitati sve moguće o navedenoj dijagnozi i tretmanima na našem jeziku, pa potom na jeziku na koji prevodimo. Tek nakon toga moguće je sjesti i zapravo početi s prijevodom. A vikendom zaista ne prevodimo. Osim u posebnim slučajevima, gdje se nadamo sretnom završetku.
P.S. 
Sada, kada se osvrnemo na COVID - 19 okolnosti u cijelom svijetu, uviđamo koja je odgovornost na nama prevodiocima. Preporučujemo članak: https://www.nytimes.com/2020/04/17/health/covid-coronavirus-medical-translators.html

utorak, 30. svibnja 2017.

Prijevod upitnika i sve povezane nejasnoće


Čekalo se dugo na konkurs Direkcije za evropske integracije, zapeti kao puška, čekamo i mi u Profis agenciji za prevođenje i lektorisanje. Uredno smo planirali vrijeme za razne nebuloze kojima se svako pravno lice mora posvetiti tokom pripreme tenderske dokumentacije, pa da se barem nadamo da budemo dio tima za prijevod upitnika/odgovora na upitnik iz Evropske komisije. 
Tokom proteklog perioda u 2016.god smo više puta dobijali upite iz Direkcije koliko prevodioca za engleski jezik imamo na raspolaganju, koje rokove možemo uvažavati, s kojim alatima radimo. Sve smo uredno i ažurno odgovarali. Ali, dođe i taj dan i mi ugledasmo THE tender. I našoj euforiji je na početku već bio kraj. To nije za nas. A evo i razloga: 
a) Formiranje konzorcija s nekom drugom prevodilačkom agencijom nije moguće jer smo još uvijek jedina certificirana ISO 9001 i ISO 17100 agencija te ne možemo sarađivati tamo gdje nisu jednaki standardi.
b)Stavljanje na raspolaganje 40 ili i više prevodilaca samo za prijevod upitnika/odgovora na upitnik nije održivo u smislu da održavamo i stalni posao. 
c) Navedeni rokovi su bili prekratki da bismo mogli izvršiti kvalitetne prijevode za ovaj iznimno bitan i (pravno) osjetljivi prevodilački projekt, a istovremeno pružati kvalitetne usluge svojom stalnim klijentima.

Da nas je neko upitao za mišljenje prije samog tendera to bi bilo sljedeće:

- Pregledati prijevode iz Republike Hrvatske.
- Pregledati terminološke baze iz Republike Hrvatske.
- Tender podijeliti na više lotova ako je moguće, te tako dati agencijama veću šansu da se prijave i kvalitetno urade svoj posao, uz normalne rokove za prijevod i redakturu, ili
- Prijevode dati prevodiocima umjesto agencijama, gdje se potom imenuju koordinatori za određene projekte
- Napraviti serversko okruženje za rad na CAT alatima tokom cijelog prevodilačkog procesa te omogućiti korištenje terminoloških baza sa dnevnim ažuriranjima.

I tako smo mi nastavili s našim poslom, strateški plan Profis je izmijenjen i DEI tender je imao jasno obrazloženje koje smo svi u agenciji zagovarali - da to nije posao za nas jer previše cijenimo svoje stalne klijente da bismo potrčali za brzom zaradom. Dodatno smo se složili da ukoliko dođe do problema sa upitnikom zna se ko će biti kriv - prevodioci naravno. Negativne medijske priče nam nisu bile primamljive. 

Oboren tender. Šta sada?  

Potom dolazi novi tender. S još više kartica. Jos više love. Ako se ne varam, rokovi ostaju neizmijenjeni. I mi u Profisu ponovo shvatimo, ne, nije za nas. Očigledno su svi shvatili isto - nerealno postavljeni uslovi tendera. Niko od agencija se nije prijavio, te dolaze medijski naslovi poput "U BiH nema prevodioca i prevodilačkih agencija koje bi mogle prevesti upitnik - potrebna pomoć Hrvatske". I tu stanem i pomislim WTF? I ko uopšte lansira ovakve vijesti? 

Brojne TV kuće i novine su nas zvale da se oglasimo povodom ovog pitanja, ali smo čekali da se oglase oni koji su se u prvom krugu tendera prijavili. Jedini iskorak je učinilo Udruženje prevodilaca u BiH, odnosno predsjednica Udruženja i ukoliko google zna ispravno i članica agencije kojoj je oboren tender: 
http://ba.n1info.com/a155849/Vijesti/Vijesti/Prevodjenje-Upitnika-EU.html  Jasno je rečeno da BiH ima prevoditelje koji mogu uraditi ovaj posao. U potpunosti stojimo iza ove tvrdnje. 

Ostaje samo pitanje transparentnosti i koordinacije, te korištenja CAT alata. Ali ko još o tome razmišlja u pripremnoj fazi.... da ne duljimo...jer bi blog otišao do politike, a to nam nije cilj. 

Cilj nam je dati mišljenje naše agencije, a to je da u BiH postoje kvalitetni prevodioci, kvalitetne agencije za prevođenje i sve šta je potrebno je dobro planiranje, transparentnost i komunikacija sa glavnim akterima kako bi se došlo do željenog cilja. U Direkciju imamo puno povjerenje, kao i u integritet Direkcije i pozivamo na medijska istupanja koja neće bacati ljagu na prevodioce i prevodilačke agencije BiH. Svi možemo i trebamo znati bolje, samo trebamo naći put do najjednostavnijeg i najjeftinijeg rješenja za BiH. Praviti haos od ovako ozbiljne stvari nikome ne ide u korist, a najmanje građanima i građankama Bosne i Hercegovine te pravnim subjektima koji uredno plaćaju poreze i daju svoj doprinos ekonomskom razvoju ove zemlje. 

Kako su mediji o ovome izvještavali možete pratiti na sljedećim linkovima, a vas pozivamo da nam date svoje mišljenje na temu EU upitnika i BiH cirkusa u prevodilačkom kontekstu: 
















utorak, 17. svibnja 2016.

Ko želi biti prevodilac?

Ako se baviš mišlju da postaneš prevodilac, ili se školuješ za to, evo šta je potrebno da znaš.
Pouzdanost
To je, uvjerena sam, važnije čak i od odličnog poznavanja jezika. Prvo, jezik nije konačan, savršeno propisan, i nije ga moguće do kraja naučiti. Poznavati jezik možda ponajviše znači poznavati njegovu prirodu, fluidnost, hirovitost, i pupčanu povezanost sa kontekstom – znati da je neuhvatljiv, ali da ljudske misli nisu. Baviti se jezikom znači baviti se ljudima koji ga koriste, baviti se njihovim namjerama i riječima, pronicati ko su, kome se obraćaju, i šta žele da kažu. Vladati jezikom znači vladati različitim predstavama o stvarnosti, što je prije stil življenja nego nešto konkretno. Jezičari su uvijek budni i uvijek upijaju i kategoriziraju jezik kojim su okruženi. Slušaju kako pričaju majstori, kako učenjaci, a kako ljudi sa ulice. Zato, ako si jezičar u duši, i imaš primjereno poštovanje prema fenomenu komunikacije, možeš  biti prevodilac, ali na samom početku, prije bilo kakvog prevođenja, važno je znati od koje si fele, jesi li od one – pouzdane.
Dostupnost
Moraš biti dostupan na telefon, na skajp, na mejl, moraš vladati uređajima koji ti to omogućavaju, i  skoro nigdje ne možeš bez pristupa internetu. To danas, zaista, nije problem. U opremu je potrebno uložiti oko hiljadu maraka za pristojan laptop sa garancijom, i opremiti ga programima koji omogućavaju rad sa svim formatima dokumenata. PDFovi, (ukrivo) skenirani tekstovi, tabele u excelu, grafikoni, sve to moraš biti u stanju otvoriti i dovesti u oblik u kojem ga je moguće uređivati, editovati, u kojima je moguće preko originala prekucavati prevod.
Znači, em ti moraš biti dostupan onom koji ti šalje posao, em sadržaj dokumenata mora biti dostupan tebi. Sramota je u današnji vakat reći da nešto ne može da se otvori ili da nemaš pristup internetu. Uloži sve što imaš u tehnologiju, jer ona je, pored samog tebe, sve što ti je potrebno za ovaj posao.
Poštivanje rokova
Ovo se podrazumijeva pod prvom stavkom o odgovornosti, ali je toliko važno da ga ipak treba i ovako opisati. U prevodilaštvu je rok božanstvo višeg reda. Najbolji prevodilac koji ne poštuje rokove ne vrijedi skoro ni pišljiva boba. Mnogo više vrijedi osrednji prevodilac koji šalje uredno formatirane tekstove bez materijalnih grešaka, koji se uvijek javlja na poziv, i uvijek dostavlja na vrijeme. Većina prevodilačke prakse je rad sa aktuelnim dokumentima, ugovorima, pregovorima, misijama, komisijama, projektima, člancima, brošurama, uputstvima, tempo je brz, a rokovi uvijek kratki. Zato nemaš vremena za gubljenje na prčkanju oko teksta koji bježi, ili otvaranju čudnog dokumenta, tehnologija mora da ubrzava i pojednostavljuje, a ne suprotno. Zato je potrebno i tehnički osigurati neometan rad, i mentalno sa samim sobom riješiti računicu koliko možeš prevesti u jedinici vremena.  Zlatno pravilo struke je da, čim vidiš da nećeš stići, javiš onom ko ti je posao dao. Neka on odluči hoće li da ti pomogne neko koga ti predložiš, ili će problem riješiti na nekoj drugoj strani.
Snalažljivost  
Prije svega, to je sposobnost pronalaženja pouzdanih informacija preko interneta, ali i u stvarnom svijetu. To nekad znači kontakte sa stučnjacima iz raznih domena od kojih se može dobiti pomoć. Ljudi obično znaju kako se na stranom jeziku nazivaju neke stvari specifične za struku, iako ne govore taj strani jezik. Na internetu postoje okupljališta prevodilaca na kojim se možeš konsultovati i osloniti na iskustvo starijih kolega.  U svakom slučaju, važno je da si u stanju riješiti svaki problem na prevodilačkom putu. Po idealnom scenariju, dobiješ original, i na vrijeme vratiš prevod. Prepreke rješavaš sam, a kada se radi o nedoumicama koje te navode da nagađaš o čemu se radi, obrati se klijentu. Tražiti pojašnjenje nije sramota, već odraz zdrave samokritičnosti i poniznosti pred svetinjom dobro urađenog posla.
CAT alati
Računari su višestruko pojednostavili i ubrzali tradicionalno prevođenje, ali računar lako postane samo pisaća mašina sa Guglom. Sve što se u prevođenju može automatizovati, predvidjeti, pretpostaviti i povezati je objedinjeno u takozvanim Computer Assissted Translation tools. Najpoznatiji, Trados i MemoQ, su međusobno kompatibilni, i čine osnovnu opremu savremenog prevodioca. To znači da se iz Worda prelazi na specijalizovanu platformu koja tekst razlaže na segmente, i automatski umeće prevod ako prepozna segment koji se ponavlja.  Tako se, segment po segment, spašavaju parovi originalnih i prevedenih rečenica, u takozvanu translation memory. To zna biti vrlo korisna opcija koja može da uštedi iznenađujuće mnogo vremena. I ne samo to. Postiže se savršena ujednačenost, pa jednom prevedena šija uvijek biva šija, a ne malo šija, malo vrat. To je naročito korisno kod prevoda na kojim radi više prevodilaca. CAT alati imaju i mogućnost formiranja baze termina, odnosno specijalizovanog rječnika za određenu tematiku i registar. S obzirom da prevod zavisi od konteksta, i da se u domenima poput prava, medicine, ili EU integracija određeni pojmovi prevode na specifičan način koji neiskusnom možda neći pasti na pamet, od prevodilaca se očekuje da koriste CAT alate, odnosno da mogu iskoristiti translation memory i term base koji im daje klijent.  To je posebno pogodno za one koji su novi u poslu, jer ne moraju postepeno otkrivati specifičnu terminologiju i pritom neminovno griješiti.
MemoQ je moguće preuzeti sa interneta i koristiti 45 dana. Nakon toga mu se ograničavaju funkcije. Jednom instaliran, uvijek se može pokrenuti aktiviranjem preko licence naručioca, odnosno agencije ili klijenta koji zahtijeva rad u CAT alatu. Na internetu su dostupni tutorijali pomoću kojih je za nekoliko dana moguće ovladati alatom u dovoljnoj mjeri da se u njemu može prevoditi.
Nastaviće se 

četvrtak, 21. studenoga 2013.

Kako pristupiti novom prijevodu? Savjeti profesionalne prevoditeljice za njemački i engleski jezik





Prevođenje je velik izazov i može biti veoma frustrirajuće. Navest ćemo nekoliko savjeta za uspješno prevođenje. (Podrazumijeva se da raspolažete osnovnim “alatom” za prevođenje: dobri jednojezički i dvojezički rječnici, enciklopedije te osnovno poznavanje rada na računaru.)

Prije nego što počnete, važno je da ste razumjeli tekst koji trebate prevesti. Stoga ga pročitajte od početka do kraja. Napravite pauzu, pa se vratite tekstu. Odvojite dovoljno vremena kako biste izvršili istraživanje u vezi s temom teksta (što više vremena uložite u prijevod, on će biti bolji). Vidjet ćete koliko je to dobro za vaš rad. Otiđite na internetske stranice na ciljnom jeziku koje se bave tekstom koji je potrebno prevesti te proučite terminologiju i način izražavanja koji se koristi. U slučaju da se radi o većem prijevodu, napravite bilješke ili glosar. Formulirajte što je moguće prirodnije, ali da to ujedno bude i zvučno. 

Umjetnost je razumjeti šta autor izvornog teksta želi reći, na koji način to prenosi i šta je poruka teksta. O tome ste već stekli sliku kad ste pročitali tekst. Držite to na umu i napišite istu poruku svojim riječima, bez izostavljanja bitnih informacija. Neka vas pritom ne zavedu formulacije u polaznom jeziku. Na nama prevoditeljima je da nađemo prave riječi za savršenu rečenicu.

Koristite imenice i pridjeve umjesto glagola, adverbijalne konstrukcije, povežite rečenice i budite hrabri! Pročitajte prijevod. Jezici imaju vlastiti ritam, stoga, ako ono što ste napisali ne zvuči kako treba, pokušajte promijeniti redoslijed riječi, a ne samo riječi. Zapitajte se ima li vaš prijevod smisla. Ako se i u jednom trenutku zapitate šta napisano zapravo znači, nešto nije uredu. Pišite jasno i koncizno, koristeći odgovarajuće dužine rečenica i paragrafa. Koristite jednostavan vokabular, tako se mogu prenijeti i kompleksne ideje. Kad prevodite, uvijek imajte na umu one koji će čitati taj tekst!

Riječi su mnogo više od pukog značenja – one prenose emocije i kulturološke specifičnosti koje postoje u jednom jeziku, ali ne i u drugom. Zadatak je prevoditelja da sačine prijevode koji su vjerne kopije izvornog teksta, ali koji se čitaju kao da su originali ciljnog jezika. Prevedite značenje, ne riječi! Emulirajte izvorni stil autora, bez obzira na to je li on humorističan, kolokvijalan ili naučan…
Dobri prevoditelji vole svoj posao i teže stalnom usavršavanju svog znanja jezika i praćenju razvoja u svim poljima. S obzirom na to da se od prevoditelja traži da prevodi mnoštvo tekstova, on treba biti erudit i o svemu znati nešto. Naravno, nije moguće znati sve, međutim, njegov je zadatak znati kako i gdje saznati ono što je potrebno, istražiti o predmetu teksta i, eventualno, konsultirati stručnjaka na tom polju ili druge prevoditelje.

Najvažnije je voljeti jezike i nastaviti ih proučavati; usavršavati se gdje god je to moguće!      


Michelle Grujić
Prevoditeljica za njemački i engleski jezik










ponedjeljak, 17. lipnja 2013.

Zašto je lijepo biti sudski tumač/tumačica?


 Pa zbog “ekstra love” u džepu – to je bio prvi razlog, koji sam osjetila još 2004. godine, kada sam položila ispit za njemački jezik. Moje ime i prezime na pečatu: Tihana Puzić, stalni sudski tumač za njemački jeziktoliko sam bila sretna i ponosna što sam uspjela položiti i taj ispit, a u to vrijeme nisam bila osviještena u smislu rodno osjetljivog jezika, da mi ni to „tumač“ nije smetalo.  Iskreno, prvi put kada me je neko nazvao i tražio prijevod osjetila sam blagu nervozu. “Šta sad da radim?! Dobro, trebam prevesti sve, šta onda?” Potpis, broj dnevnika, datum prijevoda, pečat! Pregledala sam prijevod, mislim da je bilo riječi o uvjerenju o državljanstvu, barem pet puta. Pa još jednom provjerim sve brojeve. Bojala sam se da ću nešto pogriješiti i da bih tako ljudima koji s mojim dokumentom idu dalje završavati lične stvari mogla napraviti problem. I sada, kada gledam unatrag, drago mi je što sam tako ozbiljno shvatala, kao i dan-danas, taj čin ovjere prijevoda svojim potpisom i pečatom. Dobro je što taj prvi put nisam pogriješila, a naravno da se tokom godina znala desiti i greška. Pa i to je ljudski.

S položenim ispitom za sudske tumače imate mogućnost prilično solidne dodatne zarade. Naravno, puno je sudskih tumača i ne govorimo o visokim ciframa, ali ipak, ako se želi raditi, svakako je moguće zaraditi novac za lijep odmor. A, ako se želi, može i više. Mjesečna kreditna rata, recimo. A nova jakna, cipele, knjiga – svakako.

Već sam u samom početku naišla i na dodatnu vrijednost te privilegije, zaista privilegije, a to je pomaganje ljudima na jednostavan način. Često su me znali nazvati penzioneri kojima je potrebna potvrda o penziji, a kada dobijem potvrdu i vidim visinu penzije, dođe mi otići do bankomata i dati ljudima novac. Ali oni me nisu nazvali da bi to od mene tražili, tražili su prijevod. I kako sada naplatiti tim penzionerima deset, petnaest, dvadeset maraka za prijevod potvrde? Nikako, uradim im to gratis, pozdravim se i poželim im sreću. Nakon toga mi opet zvoni telefon; ti isti penzioneri me čekaju da mi daju Seka čokoladu i zahvaljuju mi se. Vidim da sam ih zaista obradovala. Godine prolaze, mnogo je takvih potvrda prošlo kroz moje ruke. I čokolada.

Onda imamo studente i studentice. Mladi, ambiciozni, svježi, ali uglavnom u nekoj frci s rokovima, jer svakako već kasne na prijave; traže prijevode potvrda s fakulteta, prijepise ocjena, preporuka. Pa i njima poželim sreću u daljem studiranju i ništa im ne naplatim. Tek za nekoliko godina, javi mi se u agenciju već zrela osoba, govoreći da radi u toj i toj firmi i da želi angažirati agenciju za prevođenje koju sam osnovala, jer se sjeća da sam joj pomogla kada joj je trebalo. Da se ne lažemo, naravno da se radujem svakom novom poslu u Profisu, ali još mi je draže kada vidim da ljudi pamte moj pokušaj da pomognem.

Nekako najsvježiji primjer moje sreće s privilegijom sudskog tumača jeste onaj kada mi je došao jedan gospodin, penzioner, s molbom da prevedem svjedočanstva i potvrde za sina koji studira u Austriji i koji se želi prijaviti za stipendiju za Siemens. Gospodin kaže da su prijevodi sudskih tumača u Austriji skupi. Nije bilo malo dokumenata, nisam mogla koristiti nikakve prije urađene obrasce, prevela sam sve i, da budem iskrena, prebrojala sam u glavi koliko bih trebala u principu naplatiti za taj prijevod. Osamdeset maraka. A čovjek penzioner. I sin student. “Ništa”, rekoh, “neka je sinu sretno, da dobije stipendiju.” I ode čovjek. Reče mi onako usput “hvala”. Pomislih: “Vidi mene budale.” Ali me neki drugi, unutrašnji glas opominje i pita tražim li ja to da ljudi na koljena padaju što sam, eto, gratis prevela. “Ma ne tražim”, kao da se sama sebi pravdam, “ali mislila sam da će čovjek reći ono uobičajeno: 'Nemojte, pa nema potrebe'. Ja bih odgovorila da znam da nema potrebe, ali da je, eto, to moj poklon studentu. Ali ništa. Ode čovjek, uljudno se pozdravi i ode.” Za nekoliko dana opet zove isti gospodin. Trebaju im još dva svjedočanstva. Uradim ja i to. Sad već pred predavanje dokumenata mislim da naplatim, ali ne mogu. Zahvali se čovjek uljudno, ništa previše, i ode. “Pa ni čokoladu da dobijem!”, mislim ja. Prošlo je nekoliko sedmica. Sa kćerkicom, kojoj je tada bilo dvije i po godine, sjedim u bašti jedne picerije, kad ugledah čovjeka s kapom. Učini mi se poznat. Prođe sa ženom i kao da mi klimnu glavom u znak pozdrava. Prepoznah ja “svog” penzionera. Za nekoliko minuta idu on i žena prema nama, nose veliku Kinder čokoladu i daju je mojoj Tajri. “Da Vam se zahvalim što ste nam pomogli. Ja sam se prvi put tako zbunio, a drugi put me je bilo i stid, ali sam opet Vama došao.” Jao, sada mene stid, savjest mi kaže da sam zaista postala proračunata, a vidi, ljudi dali mome djetetu čokoladu. Veliku. Priupitah za sina, dobio je stipendiju. “Pa i ne dobio, sa svim onim dobrim ocjenama”, kažem ja, a u njihovim očima vidim sreću i ponos. Od tada do danas taj bračni par, koji mojoj kćerkici uvijek nešto da, redovno srećem. A ona, tako mala, zna da je mama nešto prevela (ja kažem: pisala na njemačkom) i pomogla sinu “čike s kapom i tete”. Taj osjećaj, kada vidim da moje dijete vidi i osjeti krug dobrote, ne može se porediti ni sa kakvim novcima na svijetu.

Možda posljednji aspekt privilegije sudskog tumača jeste taj što sam godinama radila na sebi i uvijek težila najboljem u prevođenju iz raznih oblasti, pa sam postala dosta samosvjesnija. Kada sam prošle godine položila i ispit za engleski jezik i otišla u Kantonalni sud u Sarajevu, imala sam već 32 godine i mnogo više samopouzdanja, tako da sam se predsjednici usudila reći da je ispit položio samo jedan muškarac (i to moj Dario) i da bi na pečatu trebalo stajati tumačica, jer i na njemačkom stoji Gerichtsdolmetscherin. Rečeno mi je, s visine, da je dotična predsjednik već sto godina i da se nikada neće zvati predsjednicom, a između redova mi je rečeno da ne lupetam. Kakva tumačica! Nisam se dala omesti, morala sam odgovoriti da ona rado može biti predsjednik što se mene tiče, ali da sam ja sudska tumačica i da ću takav pečat kad-tad dobiti. Predsjednica-predsjednik je nešto progunđala i nije me ni slušala kada sam čitala svoju izjavu, čisto da mi da do znanja da nisam bitna. Ali ja sam svaki put čitala tumačica, umjesto tumač. Jasno i glasno, piskutavo čak, ne može da me ne čuje.

Ovim tektstom zapravo želim ohrabriti sve one koji razmišljaju o tome da postanu sudski tumači. Usudite se, pokušajte. A ako položite, dobijete dodatni vjetar u leđa: finansijski svakako, kao što na početku rekoh, ali prije svega dobije se prilika za lični razvoj i rast, a time i prilika reći svoje mišljenje tamo nekoj predsjednici – pardon, predsjedniku – onako, usput, dok se potpisujete i dajete svečanu izjavu. O tome “svečana izjava” neki drugi put detaljnije. O pripremi za ispit sam već pisala.

Kada sam kod toga, nadam se da nikada niko neće naplatiti prijevod bolesnim ljudima, kojima je prijevod potreban za dalje liječenje. O djeci da ne govorim. To već nije privilegija, to je moralna obaveza.


Tihana Puzić, agencija za prevođenje Profishttps://www.facebook.com/agencija.profis, Sarajevo

petak, 24. svibnja 2013.

Prevođenje iz perspektive honorarne prevoditeljice



Naša kolegica, prevoditeljica koja sarađuje sa Agencijom za prevođenje Profis od samog osnivanja, a čije odlične prevoditeljske sposobnosti već duže vrijeme poznajemo, je podijelila sa nama svoje iskustvo iz prakse. Radila je na prijevodu 125 kartica stručnog medicinskog teksta o biopsiji prostate, a angažman je dobila preko prijatelja. Mislimo da će se većina prevoditeljica i prevoditelja složiti da je najveća odgovornost u prevođenju upravo medicinskih tekstova i da je potrebna ne jedna, nego više stručnih provjera. Naša kolegica je pokušala kontaktirati naručioca posla, međutim bezuspješno. Izgledalo je kao da se radi o najjednostavnijoj narudžbi posla – vi nama prijevod, mi vama novac, „no questions asked“, kako bi rekli Englezi. Prijevod je urađen, uručen posredniku, uredno plaćen, međutim, kolegica je imala potrebu da se klijentu ipak i pismeno obrati, u vidu pisma koje će dostaviti uz prijevod.
Prenosimo sadržaj pisma u potpunosti:

„Poštovani,
S obzirom na vrstu dokumenta koji je trebalo prevesti i činjenicu da nismo bili u kontaktu tijekom izrade ovog prijevoda, koristim priliku da skrenem pažnju na nekoliko stvari.
Kao što ćete imati prilike pročitati, dokument obuhvata različite aspekte postupaka za otkrivanje karcinoma prostate – od rektalnih sondi različitih vrsta do molekularne dijagnostike. Kako Vam je poznato, razvoj tehnologije i nauke u kontekstu globalizacije donekle diktira raširenu primjenu stranih naziva i skraćenica, dok bi eventualne lokalizirane pandane za neke od engleskih sintagmi bilo moguće utvrditi tek detaljnim konsultacijama sa ljudima iz struke. U slučaju ovakvih tekstova namijenjenih stručnjacima iz oblasti medicine, radiologije, molekularne biologije, itd., mogućnosti prevodioca „opće prakse“ su u velikoj mjeri određene, kako prirodom profesije, tako i raspoloživim vremenom i  budžetom.
U izradi ovog prijevoda sam se sa koristila sugestijama prijatelja ljekara i genetskih inženjera, izvorima dostupnim na internetu, te dosadašnjim iskustvom u radu sa sličnim tekstovima. Međutim, ukoliko namjeravate koristiti dijelove ovog prijevoda za dalje publiciranje, imajte na umu da je originalnu publikaciju pripremao tim stručnjaka, dok je prijevod radio prevodilac „opće prakse“ u vrlo kratkom periodu.  Iako sam laik u ovom području, smatram da je prijevod materijalno korektan i da će biti od koristi svakome ko se na ovaj način želi informirati o predmetnoj temi. U slučaju da Vam je potreban tekst na bosanskom jednako reprezentativan kao original na engleskom, napominjem da to znači dodatnu lekturu, lokalizaciju, detaljnu stručnu analizu i struci prilagođeno stilsko oblikovanje.
Nadam se da ćete biti zadovoljni prijevodom. U slučaju nejasnoća, pitanja, te eventualnih izmjena, slobodno me kontaktirajte.

Srdačan pozdrav,

S. Đ., prevoditeljica“ 

Odgovor od klijenta nije uslijedio, ili barem ne još. Ono što se nama čini kao najbitnije u ovome jeste visoki stepen odgovornosti kolegice i stručna provjera koju su izvršili poznavatelji struke. Obeshrabrujuće je što je očigledno da se prevođenje i dalje smatra tehničkim poslom iako navedeni primjer pokazuje da su u ovakvim slučajevima potrebne konsultacije čak i sa genetskim inženjerima. Pa ko je sretan, neka na brzinu nađe takvu osobu – spremnu da pomogne. Nadamo se da i drugi samostalni prevoditelji i prevoditeljice imaju ovako ozbiljan pristup radu, ili ako nemaju, da ne uzimaju prijevode koje nisu u stanju kvalitetno prevesti.  Mi kao agencija za prevođenje kojoj je glavni cilj kvalitet prijevoda, svakako podliježemo obavezi stručne provjere svih tekstova. Našoj S.Đ. čestitamo na urađenom prijevodu i ovu priču ćemo završiti humorom: Kolegica je nakon završenog prijevoda na pitanje prijateljice šta je radila ovih dana odgovorila: "Upravo sam završila biopsiju prostate..."  a prijateljica će, iskreno zabrinuta: "Šta ti je sa prostatom?!?"  :) :) :) 


ponedjeljak, 4. veljače 2013.

O ispitu za sudske tumače



Od 2004. godine sam stalni sudski tumač za njemački jezik ili kako bih ja to ispravno voljela reći, tumačica. Na ovaj oblik se i sama želim što je prije moguće navići jer se predugo zovem muškim nazivom, za šta nema potrebe. Sjećam se kako sam se pripremala za taj ispit, učila sa svojom najboljom drugaricom, tražile smo sve moguće pravne rječnike, a najveću pomoć sam imala na radnom mjestu, gdje je gospodin Jörg Weike, penzionisani sudski referent iz Njemačke koji je došao u BiH da radi na reformi zemljišnih knjiga i katastra, bio moj najveći oslonac. Pored njega mi je advokatica Larisa Velić, koja je diplomirala pravo te položila advokatski ispit u Njemačkoj objašnjavala mnoge razlike između našeg i njemačkog pravnog sistema. Tada sam radila kao prevoditeljica za njemački jezik u Projektu zemljišne administracije, kojeg je u Bosni i Hercegovini implementiralo njemačko društvo za međunarodnu saradnju GIZ (tadašnji GTZ), a kofinansirale austrijska ADA i švedska Sida. Pripreme su tekle i ovdje navodim stvari koje sam tada učila, a među kojima nema razlike kada je riječ o pripremi za ispit za sudske tumače za engleski jezik:

  • Sudske odluke (razne, ako nemate knjigu koja se bavi ovom tematikom, otiđite do notara ili pravnika i zamolite da vam nešto kopiraju, neka obrišu imena stranki. Tada nije bilo notara, danas bih preporučila da se također vježbaju prijevodi notarskih akata o osnivanju društva, raskidanju ugovora, oporuke, hipotekarni ugovori, itd.) 
  • Sudska rješenja (o parnicama, razvodima braka, o statusnim pitanjima firmi) 
  • Sastavi sudskih vijeća u BiH i u Njemačkoj, pojedinačne sudije, itd.
  • Sve zemljišnoknjižne izvatke (A, B, C list gdje se spominju vlasnički udjeli, katastarske čestice i općine, tereti na nekretninama, itd.) 
I, naravno, ustave.
Izašla sam na ispit, ponijela njemački BGB prije svega zbog skraćenica koje je uvijek potrebno barem u fusnoti prevesti, pravne i ekonomske rječnike, korektor i tri hemijske. :) Za svaki slučaj. Također, i platila sam 400 KM, dok sam prošle godine platila 550 KM za engleski.
Kao i 2012. godine, kada sam konačno položila i ispit za sudsku tumačicu za engleski jezik, ispit je izgledao ovako:
Tada je na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za germanistiku radio profesor dr. Đorđević i profesorica dr. Zilić, koja je i danas tu. Profesor je u svom pomalo šaljivom tonu rekao da svi sjednemo tako da ne možemo prepisivati jedni od drugih i da osoba koju vidi da prepisuje nikad neće ni položiti. Za engleski jezik smo se 2012. godine svi okupili u amfiteatru Veterinarskog fakulteta, a komisija je bila sa univerziteta u Mostaru (da budem iskrena, ne znam sa kojeg od dva mostarska univerziteta) i komisija Ministarstva pravde FBiH. Par godina prije, kada nisam položila ispit za engleski (jer mi se nije moglo oprostiti što sam engl. profit prevela kao profit, a ne kao dobit - u jednoj rečenici se spomenulo - pa mi je prof. dr. Dizdar rekao da se vidi da se vidi da ja ne razumijem cijeli tekst. To mi je tada bila jedna od dvije greške, druga je bila što sam tužilac prevela kao attorney, zaboravivši napisati public attorney. Za to je rekao samo da je greška, eto to bi mi i oprostio. Po meni je ova druga bila mnogo veća, ali eto. Isto tako je bilo čudno što me tada Ministarstvo pravde nije pozvalo na ispit iako sam predala svu neophodnu dokumentaciju na vrijeme i uplatila 500 KM. Zbog toga sam morala sa još jednom djevojkom doći na dodatni ispit. Djevojka je položila, bile smo same u jednoj prostoriji u Ministarstvu pravde i kako to biva na ispitima, onaj ko drugom govori kako šta da piše padne, a ovaj drugi položi. :) Znači, prije ispita slobodno nazvati u Ministarstvo pravde (033 213 151) i raspitivati se o svemu, za svaki slučaj. 

Te 2004. na ispitu za njemački zadaci su bili jedna brakorazvodna presuda (na njemačkom) i jedna sudska odluka o nekoj parnici o zemljištu (na bosanskom/hrvatskom/srpskom). Bitno je naglasiti da sudski tumači prevode apsolutno sve šta piše, dakle od početka do kraja, ne izostavlja se ni jedno slovo, a kamoli pečat, pa se  pečat prevede otprilike ovako:
Okrugli pečat (ili službeni pečat ili kakav li je već, notarski žig...): Bosna i Hercegovina, Uprava za indirektno oporezivanje, Banja Luka.... sve šta stoji kao tekst pečata.

Ako postoji potpis, i on se prevodi: vlastoručni potpis (ako je nečitak i to napisati, ako je čitak, napisati ga).

Ako postoje zaglavlja, prevedite ih. Nemojte padati na tim sitnicama (bolje onda kao ja na profitu).

Kao što rekoh, taj sam ispit položila i još mi je bilo veoma drago kada mi je profesor Đorđević čestitao i kasnije me zvao da me pita za neke prijevode iz zemljišnoknjižnog sektora jer je čuo da sam prevela Komentar Zakona o zemljišnim knjigama.

Moj neuspjeh sa ispitom za engleski se nastavlja. 2010. godine sam postala mama i to mi je najveći životni uspjeh, ali i ispit koji traje cijeli život, a ocjenjivačica je veoma zahtjevna i ne ostaje previše vremena za spavanje.

Na web stranici Ministarstva pravde FBiH je izašao je oglas za sudske tumače, ja sam se pripremala koliko sam stigla, uplatila 500 KM kao i moj kolega Dario, međutim, nisam izašla na ispit. Zbog fijaska od prošlog puta sam osjećala da ipak nisam dovoljno učila. A neki unutrašnji glas mi je govorio da će na ispitu biti zadaci vezani za zemljišne knjige. Da sam poslušala taj glas, bila bih pametnija. Ovako me je Dario nazvao nakon ispita i kada mi je ispričao koji su zadaci bili na ispitu, bilo mi je jako krivo. Sa engleskog se trebao prevesti neki članak o zlostavljanju. Pošto je moj dragi Dario tih dana više izlazio, a manje učio, ni on nije položio. Te godine je inače veoma malo kandidata položilo i kasnije sam čula da su prolazili kandidati koji nisu sve preveli, tako da je neko 2012. godine pitao prije ispita da li može položiti neko ko nije do kraja preveo. Odgovor je bio da ne može. Znači, pitajte sve šta vas interesuje i prije ispita, bolje je za vas. Na kraju krajeva, borite se jer to je vaš novac i vaše vrijeme i nema potrebe za strahom od komisije. 

I došla je tako 2012. godina, oglas je objavljen, Dario i ja spremni kao zapete puške, toliko prijevoda prođe kroz naše ruke u agenciji da ni sami ne znamo šta da pripremamo. Učila sam kao i do sada, sve gore navedeno, a i Dario. Ponovo smo oboje pripremili svu neophodnu dokumentaciju (uvjerenje o državljanstvu, diploma, biografija itd) i uplatili naknadu za ispit. Sa engleskog na naš je bio zadatak da se prevede oporuka neke dame, a oporuka se sastavlja i obrađuje kod notara, sa našeg na engleski je bila prijavnica boravišta iz Mostara i uvjerenje o bračnom stanju kojim se potvrđuje da je neka gospođa nakon razvoda slobodnog bračnog stanja. Po meni veoma korisni zadaci za ispit jer se, realistički gledano, najviše takve stvari i dobijaju na prijevod.

Pismeni dio ispita smo i Dario i ja položili. Na usmenom dijelu je potrebno znati osnove Ustava BiH i FBiH, uređenje sudova, imenovanje sudija i slično. Kada sam polagala sudski za njemački, ovo je više bila formalnost, ovaj put su me fino ispitali o svemu. Iskreno, nisam znala odgovore na sva pitanja.

Položih ja, položi i Dario kao jedini muškarac! Dobro se sjećam kada smo izašli vani, lijep sunčan dan, Dario još u nevjerici, meni se po glavi motala pjesma Gangnam Style i željela sam na Skenderiji plesati od sreće. Konačno!

To je bilo početkom oktobra 2012. Ministarstvu pravde Federacije BiH je trebalo puna četiri mjeseca za ažuriranje liste sudskih tumača.

Svim budućim kandidatkinjama i kandidatima za sudske tumače želim puno sreće i da iz prvog pokušaja uspiju i polože ispite, a ako neko bude imao pitanja i ako bude potrebna pomoć, slobodno mi se obratite putem naše FB stranice.

Tihana Puzić